Warning
  • JUser: :_load: Unable to load user with ID: 721

SUSRET ČETVORICE LIDERA U BERLINU NIJE RIJEŠIO NIŠTA!

U povijesti je Rusija uvijek trpjela kazne zapada i nije uzvraćala, a sada je po prvi puta Rusija na sankcije odgovorila na bazi politike reciprociteta protumjerama sankcija zapadu. Što se pokazalo dobrim jer i zapadne zemlje imaju ekonomske štete zbog gubitka velikog izvoza u Rusiju.

Iz Kremlja smo doznali vijesti o pregovorima četvorice lidera koji su se održali u subotu 22.listopada 2016. u Berlinu i situaciji u Siriji i Iraku. Predsjednik Putun se veselo šalio sa gospođom Merkel i predsjednikom Holandeom, dok se predsjednik Porošenko trudio govoriti na tri jezika, ali se prevodioci nisu dali smesti i nisu obazirali na njegove govore i prevodili sve na ruski i ukrajinski i engleski. Neke fraze je ipak izgovarao na ruskom.

Predsjednik Putin je govorio nešto na engleskom, ali se najviše šalio sa Merkelicom na njemačkom koji govori tečno. Atmosfera na razgovorima je bila dobra jer su svi dobro upoznati sa temom o kojoj su razgovarali.
Ipak na ovom stadiju pregovora nije nađen zajednički politički jezik, ali je izražena spremnost lidera Rusije, Ukrajine Njemačke i Francuske nastaviti pregovore u formatu „normandijske četvorke“.

Predsjednik Ukrajine Porošenko je morao potvrditi da Minsk -2 sporazum nije realiziran. Većina točaka naročito političkih trebala je provesti Ukrajina, ali je rekao da nema alternative tekstu sporazuma, što su potvrdili i ostali lideri sastanka.

Merkel i Holande shvaćaju problem Ukrajine kada predsjednik Porošenko protestira da su joj oduzete dvije pokrajine, a s druge strane službena politika Ukrajine ih gura od sebe. Te iste građane koji ne žele živjeti u Ukrajini koja ne mari za takve građane koje naziva svojima, a ne šalju nikakvu humanitarnu pomoć, lijekove, zaslužene mirovine, plaće službenika, ne priznaju nikakva njihova prava. Ove činjenice govore same za sebe.
Predložene nove sankcije protiv Rusije nisu niti spomenute.

Ruska flota doplovila na obale Sirije.

Ruski nosač aviona „Admiral Kuznecov“ iz sjeverne flote plovi prema Siriji, ne zato da bi spriječio američki udar ili pojačao napade na teroriste nego da bi zaštitio našu infrastrukturu i bio podrška operativnim Ruskim vojnim snagama koje su stacionirane u sirijskim vojno pomorskoj i zrakoplovnoj bazi.
Ujedno to je također pomoć legitimnim vlastima u Siriji u borbi s ISIL-om i drugim teroristima koju je predsjednik Putin javno deklarirao. Teritorij Sirije potrebno je svakako osloboditi i smanjiti vojni i politički pritisak na legitimnu vlast, u protivnom to može imati kobne posljedice u cijeloj regiji.

Putin i Erdogan su uspostavili zajedničke odnose.

Predsjednik Putin i predsjednik Erdogan su ponovno na putu zajedničkih interesa uspostavili odnos povjerenja, koji je bio narušen zbog rušenja ruskog vojnog zrakoplova i koji je bilo teško uspostaviti, ali može se reći da su uspjeli prebroditi krizu na tom planu.

Mnogi pokušavaju spriječiti dobre Rusko – Turske odnose, a znamo da je predsjednik Erdogan višekratno izrazio protest zbog slanja američkih aviona s oružjem teroristima i upravo je ruska tajna služba javila da se u Turskoj sprema državni vojni puč, zbog čega su ozbiljno poremećeni odnosi sa Amerikom.
Plan koji je osmislila Amerika da pomoću terorista u Siriji s vlasti makne predsjednika Asada nije uspio. Nakon završetka revolucije u Siriji u planu je bio napad na Iran, kojeg danas i Amerikanci moraju podržavati u borbi protiv ISIL-a i stvaranja države Kalifata.

Odnosi Rusija – SAD.

Na zahlađenje političkih odnosa Rusije i SAD-a predsjednik Putin gleda sa smiješkom. Neprekidni protesti SAD-a, kao da je Rusija započela rat u Siriji, te protesti protiv ruskog bombardiranja Aleppa i optužbi o nepridržavanju sporazuma i dogovora te zbog toga prozivanje na nemogućnost slanja humanitarne pomoći. Zatim iznenadne promjene kritike SAD-a nakon što je Rusko zrakoplovstvo prestalo bombardirati Alep, uslijedili su novi protesti da Ruska strana bojkotira i pomaže teroristima i ne bombardira njihove položaje.

Takva dijametralno suprotna stajališta o vojnom djelovanju Rusije izazivaju podsmijeh jer je očito da nijedna solucija, a još manje razvoj vojne situacije opkoljavanja i progona terorista u Alepu i u Mosulu SAD-u ne idu u prilog njihovog scenarija i razvoja događaja.
Šef Pentagona Ash Carter izjavio je da je Rusija kriva za eskalaciju krize, te da se Moskva umiješala u konflikt kao da će se boriti protiv ISIL-a, a nisu napravili niti jedno niti drugo. Te da će amerika poslati nove vojne snage u Siriju jer je SAD u ratu s Islamskom državom, a napadi u Parizu i San
Bernardinu su napad na civilizaciju.
Predsjednik B. Obama naredio je slanje specijalnih snaga da pomognu iračkoj vojsci i kurdskim pešmergama, ali također i za provedbu vojnih operacija u Siriji.

Sankcije su Rusiji povećale proizvodnju.

Sankcije zapada koje su uvedene Rusiji radi Ukrajine, napravile su medvjeđu uslugu. Rusija koja je praktički do tada sve bazirala na cijeni barela nafte i ponašala se nerentabilno uvozeći sve što treba i ne treba, pritom zanemarivši vlastitu proizvodnju, našla se pred problemom uvoza i ovisnosti od zapada i shvatila da se država ipak mora okrenuti vlastitoj proizvodnji. Nakon dvije godine već se pokazuju dobri ekonomski rezultati, a naročito u poljoprivredi, gdje je proizvodnja povećana za 30%.

Novih sankcija Rusija se ne boji i kako kaže premijer Medvedev ima spreman paket protu sankcija za svaki slučaj, tako da je Rusija spremna dočekati bilo koje negativne sankcije i odluke zapada.
U povijesti je Rusija uvijek trpjela kazne zapada i nije uzvraćala, a sada je po prvi puta Rusija na sankcije odgovorila na bazi politike reciprociteta protumjerama sankcija zapadu. Što se pokazalo dobrim jer i zapadne zemlje imaju ekonomske štete zbog gubitka velikog izvoza u Rusiju, koji su se okrenuli na druga tržišta koja nisu prihvatili sankcije i spremno su uskočili na Rusko tržište. Zahlađenje odnosa ne smeta trgovinskim odnosima sa SAD-om koji su tijekom sankcija za razliku od EU povećali.

ZAPADNI UVJETI PREGOVORA U BERLINU! ŠTO JE PROCURILO?

Politika zapada koja se provodi prema Ukrajini je direktna u traženju ispunjenja ovih zahtjeva, tako je ministar vanjskih poslova Francuske Jean Marc Ayrault bez imalo diplomacije tražio da Ukrajina napravi ustupke po pitanju Donbasa.

Iz pouzdanih izvora doznali smo da su savjetnici i eksperti predsjednika Ukrajine Petra Porošenka vrlo nezadovoljni tako zvanim „nordijskim pregovorima“ u Berlinu 22.10.2016. godine. Nezadovoljni su jer predsjednik Vladimir Putin nije odstupao od svojih stavova, a vođe Francuske i Njemačke bili su još teži u svojim zahtjevima, zavrtanjem ruku Porošenku i Ukrajini. Lideri Europske unije postavili su Ukrajini slijedeće uvjete:

1. Ukrajina treba provesti parlamentarne izbore i amnestiju za sve sudionike rata, donijeti odgovarajuće zakone i promijeniti Ustav. To su pitanja koja je predsjednik Porošenko obećao zapadu na pregovorima i prihvatio uvjete koje poslije Ukrajina nije ispunila.

2. Kontrolu granice treba preuzeti misija OSCE zato što nikakvih dogovora o naoružanim promatračima nije bilo i vjerojatno neće biti, a razgovaralo se samo o specijalnoj misiji, tako da nije bilo zahtjeva za vračanje na prijašnje granice pod kontrolu Ukrajinke pogranične vojske.

3. Predsjednik Hollande i kancelarka Merkel su izjavili da se reguliranje mora provesti paralelno, ali najprije se moraju provesti izbori i amnestija.
To je zamka poručuju savjetnici koja je teža od napada Ruske vojske, jer vojni napad mobilizira Ukrajinsku naciju i diže potencijal zemlje na obranu od neprijatelja i ima efekt pozitivnog nacionalnog djelovanja.

4. Predsjednik Putin na pregovorima nije odstupio ništa u svojim stavovima, a nas su oslabili u našoj poziciji, zato izjave naše Vlade koja pokušava ostaviti dobar dojam da se sve odvija po našem scenariju lažna. Očito je da ustvari nikakvog scenarija Ukrajine nema, scenarij koji se sprema je predstava za Porošenka, Merkel i Hollandea, a dirigirat će Putin. Mi ćemo izgubiti još nekoliko mjeseci vremena i predviđamo nove vojne gubitke.

Prijedlog Ukrajinskih eksperata.

Eksperti predlažu rješenje provedbu općeg Ukrajinskog referenduma sa pitanjem „Da li je Ukrajini potreban Donbas ili ne“ o Krimu više nitko ne govori.
Politika zapada koja se provodi prema Ukrajini je direktna u traženju ispunjenja ovih zahtjeva, tako je ministar vanjskih poslova Francuske Jean Marc Ayrault bez imalo diplomacije tražio da Ukrajina napravi ustupke po pitanju Donbasa.

Ukrajinski eksperti se protive ustupcima, jer smatraju da nisu oni bili agresor. Mi nismo nikoga napali, ovdje smo mi žrtva (kao da su zaboravili po kojem scenariju i kako su protjerali predsjednika Viktora Janukovića).
Zatim sudionici pregovora u Berlinu navode kako zapad jako peče to da ne može trgovati sa Rusijom, zato predlažu neka skinu njihove sankcije nismo ih mi nametnuli i neka sav svijet vidi pravo lice Europske demokracije.

Nije im jasno zašto predsjednik Porošenko u Berlinu nije upotrijebio jokera o provedbi referenduma o ostanku Donbasa. U protivnom ćemo morati provesti sve ono što zapad traži pod prijetnjom izvršenja što će baciti zemlju u još veću krizu.
Francuska je za skidanje sankcija Rusiji.

Jučer je u Parizu ministar Jean Marc Ayrault u razgovoru sa ministrom MVP Rusije Sergejem Lovrovim rekao da se sankcije prema Rusiji trebaju ukinuti što je prije moguće, te napomenuo da je implementacija krize na jugoistoku Ukrajine i sporazuma iz Minska i nadalje ključna za taj proces i kako bi Rusija trebala odigrati „pozitivnu ulogu“ u toj implementaciji.

Last modified on Sunday, 30 October 2016 23:59
(1 Vote)

Donirajte

Amount: